Odnos Sunneta i Kur'ana

Kur'an se nikada ne može potpuno razumjeti bez Sunneta, a oni koji negiraju Sunnet zapravo podrivaju razumijevanje mnogih kur'anskih ajeta. To jasno ukazuje na zle namjere onih koji sumnjaju u autentičnost Sunneta, jer bez Sunneta, veliki dio Kur'ana ostaje nejasan i neprimjenjiv.

Sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zauzima značajno mjesto u islamu i ima veliku ulogu u šerijatskom pravu. Cijeli ummet je jednoglasan u prihvatanju Sunneta, vjerovanju u njega i postupanju prema njegovim propisima, budući da je Sunnet drugi izvor šerijatskog prava. Zanemarivanje Sunneta bilo bi poput zanemarivanja Kur'ana, jer je Sunnet tumač Kur'ana. Kada čovjek ne pronađe određeni propis direktno u Kur'anu, on ga traži u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Nema neslaganja u vezi s ovim pitanjem među ashabima Allahovog Poslanika, kao ni među njihovim sljedbenicima iz generacija ispravnih prethodnika.

Sve kur'anske ajete koji naređuju pokornost Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ustvari upućuju na obaveznost slijeđenja njegovog sunneta, kao što stoji u riječima Uzvišenog: „Reci: ”Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku! A ako se okrenete, pa – Poslanik je dužan da izvrši ono što je njemu naređeno, a vi ste dužni da izvršite ono što je vama naređeno. A ako mu se pokorite, bit ćete na pravom putu.” A Poslanik je jedino dužan da jasno obznani.“ (En-Nur, 54)

Također, Uzvišeni kaže: „O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kada vas pozove onome što će vam život dati. I znajte da Allah stoji između čovjeka i njegova srca i da ćete se svi pred Njim sakupiti.“ (El-Enfal, 24)

Deseci ajeta upozoravaju na nepokoravanje naredbama Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i naređuju pokornost njemu. Svi oni predstavljaju dokaz o obaveznosti prihvatanja Sunneta i nužnosti oslanjanja na njega u tumačenju Allahove Knjige.

Prema tome, Sunnet je praktična primjena onoga što se nalazi u Kur'anu. On dolazi kao podrška kur'anskim ajetima, otkriva nejasnoće, objašnjava značenja, tumači riječi i pojašnjava ono što je u Kur'anu ostalo neodređeno. Pored toga, Sunnet donosi propise koji se ne nalaze direktno u Kur'anu, ali su u skladu s njegovim pravilima i ciljevima. Zbog toga se Sunnet nikada ne može zanemariti, jer je od ključne važnosti za pravilno razumijevanje i prakticiranje Allahove vjere.

Promišljanjem ajeta: „Tebi objavljujemo Kur'an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje i da bi oni razmislili“ (En-Nahl, 44), kao i ajeta: „Ono što vam Poslanik donese, to prihvatite, a ono što vam zabrani, toga se klonite“ (El-Hašr, 7), možemo kroz analizu izjava, djela i prešutnih odobrenja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, odrediti odnos između Sunneta i Kur'ana u pet aspekata:

Prvo: Sunnet uvodi propise koji nisu spomenuti u Kur'anu

Sunnet može donijeti propise koji nisu eksplicitno navedeni u Kur'anu, bilo putem Objave mimo Kur'ana ili putem Poslanikovog nepogrešivog idžtihada. Neovisni Sunnet ne izlazi iz okvira opće Objave, iako se može razlikovati od kur'anske objave u smislu specifičnih propisa. Muslimani su obavezni prihvatiti ove propise, kao što je navedeno u ajetu iz sure En-Nahl, te u hadisu gdje Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Zaista mi je dat Kur'an i nešto slično njemu.“ (Ebu Davud, br. 4604)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je za zlato i svilu: „Ovo dvoje su haram muškarcima iz mog ummeta, a dozvoljeno ženama.“ (Ibn Madže, 4/34) Također je zabranio konzumiranje mesa domaćih magaraca. (Muslim, br. 561) Ove propise je donio Sunnet, a nisu spomenuti u Kur'anu.

Drugo: Sunnet potvrđuje ono što je već navedeno u Kur'anu

Sunnet često potvrđuje propise navedene u Kur'anu i potiče na njihovu primjenu. Primjer su ibadeti poput hadža. Allah kaže: „I neka ljudi zbog Allaha hodočaste Kabu, oni koji su u mogućnosti do nje doći“ (Ali Imran, 97), a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „O ljudi, Allah vam je propisao hadž, pa ga obavite.“

Isto važi za namaz i zekat, kao što Allah kaže: „I obavljajte namaz i dajte zekat.“ (El-Bekara, 43) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Islam je sagrađen na pet temelja: svjedočenju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca Ramazana i hadžu.“ (Buhari, br. 4820)

Također, kada je riječ o temeljnim vjerovanjima (iman), u Kur'anu stoji: „Poslanik vjeruje u ono što mu se objavljuje od njegovog Gospodara, a i vjernici: svi vjeruju u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige i Njegove poslanike.“ (El-Bekara, 285) Ovaj princip potvrđuje hadis u kojem Džibril dolazi Poslaniku u obliku čovjeka i pita ga o imanu, islamu i ihsanu. Poslanik odgovara: „Iman je da vjeruješ u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da vjeruješ u kader, bilo dobro ili loše.“ Ovaj hadis potvrđuje osnovne stubove vjerovanja koje nalazimo u Kur'anu.

Na ovaj način Sunnet služi kao tumač i potvrda kur'anskih propisa, pojašnjavajući ih i dajući im praktičnu primjenu. (Muslim, br. 102)

Treće: Sunnet pojašnjava ono što je u Kur'anu sažeto

Kur'an ponekad donosi općenite propise koji zahtijevaju detaljnije objašnjenje, a to objašnjenje donosi sunnet. Na primjer, Allah u Kur'anu kaže: „Obavljajte namaz i dajite zekat, i pokoravajte se Poslaniku da bi vam se milost ukazala.“ (En-Nur, 56) Međutim, Kur'an ne navodi detalje o tome kako se namaz obavlja. Ovdje Sunnet preuzima ulogu i pojašnjava način obavljanja namaza. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučavajući ashaba koji je pogriješio u namazu, rekao je: „Kada staneš na namaz, izgovori tekbir, zatim uči ono što znaš iz Kur'ana, zatim se nakloni dok se potpuno ne smiriš u ruku'u, zatim ustani dok se potpuno ne ispraviš, zatim padni na sedždu dok se potpuno ne smiriš, zatim se podigni dok se potpuno ne smiriš u sjedećem položaju, pa tako čini u svakom svom namazu.“ (Muslim, br. 397)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, također je obavljao namaz pred ashabima i rekao im: „Klanjajte kako ste vidjeli mene da klanjam.“ (Buhari, br. 605)

Ova praksa i objašnjenja Sunneta detaljno razrađuju propise o namazu koje Kur'an donosi samo u sažetoj formi. (Abdul-kadir b. Habibullah es-sindi, Hudžijetu es-suneti en-nebevijje ve mekanetuha fi tešri’il-islami, 1/532)

Četvrto: Sunnet specifično pojašnjava općenite propise iz Kur'ana

Allah, dželle šanuhu, kaže: „Allah vam naređuje u vezi s vašom djecom: muškarcu pripada dio kao dvjema ženama.“ (En-Nisa, 11) Ovaj ajet općenito propisuje nasljedstvo za sve potomke, ali Sunnet ga specifično pojašnjava. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ljudi dviju vjera ne nasljeđuju jedni od drugih. Musliman ne može naslijediti kafira, niti kafir muslimana.“ (El-Mustedreku ala sahihejni, br. 2944; Sunenu et-Tirmizi, br. 2108)

Dakle, ako je jedan od nasljednika nevjernik, a drugi musliman, između njih neće biti nasljeđivanja, bez obzira na krvne veze.

Također, u Kur'anu se kaže: „…a ostale su vam dozvoljene, ako želite da im vjenčane darove date i da se njima oženite, a ne da blud činite…“ (En-Nisa, 24) Ovo je općenit propis o braku, ali Sunnet ga specifično pojašnjava. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Ne sklapa se brak između žene i njene tetke po majci niti tetke po ocu.“ (Muslim, br. 1408) Ovaj hadis detaljno pojašnjava koga je dozvoljeno oženiti, a koga nije.

U ajetu se kaže: „Zabranjeno vam je meso uginulih životinja i krv“ (El-Ma'ida, 3), općenito se zabranjuje konzumacija uginulih životinja i krvi. Međutim, Sunnet donosi izuzetak. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Dozvoljene su nam dvije vrste uginulih životinja i dvije vrste krvi: ribe i skakavci, te jetra i slezena.“ (Ahmed, Musned, br. 3314)

Također je rekao za more: „Njegova voda je čista, a uginule životinje iz mora su dozvoljene za jelo.“ (Et-Tirmizi, br. 69) Ovim Sunnet specifično pojašnjava općenite zabrane iz Kur'ana.

Peto: Sunnet ponekad ograničava općenitost Kur'ana

Allah dželle šanuhu, kaže: „A kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke kao kaznu za ono što su počinili – kazna od Allaha, a Allah je Silan i Mudar.“ (El-Ma'ida, 38) Riječ ruka u arapskom jeziku može se odnositi na cijeli gornji ud od prstiju do ramena. Međutim, Sunnet je pojasnio i ograničio ovo značenje, odredivši da se ruka odnosi na desnu ruku i da se kazna izvršava odsijecanjem ruke od zgloba.

Nakon ovog kratkog pregleda kroz  prizmu ajeta iz Allahove Knjige i hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, postaje jasno da su Kur'an i Sunnet nerazdvojivi, poput dva krila ptice koja zajedno omogućavaju let u širokom prostranstvu Šerijata. Svaki pokušaj da se umanji uloga Sunneta u islamskom zakonodavstvu vodi do suštinskog neispravnog razumijevanja Šerijata. Kur'an se nikada ne može potpuno razumjeti bez Sunneta, a oni koji negiraju Sunnet zapravo podrivaju razumijevanje mnogih kur'anskih ajeta. To jasno ukazuje na zle namjere onih koji sumnjaju u autentičnost Sunneta, jer bez Sunneta, veliki dio Kur'ana ostaje nejasan i neprimjenjiv. Stoga, musliman je dužan pridržavati se Sunneta, jer je on uz Kur'an osnovni izvor islamskog zakona, a zajedno čine cjelovit okvir za život vjernika.

Glas islama 367, R: Hadis, a: Edin Redžepović