O postu, hadždžu i sadekatu-l-fitru

PITANJE: Kada će i kako nadoknaditi propuštene dane posta iz mjeseca Ramazana osoba koja je iz opravdanog razloga bila spriječena postiti? Da li je odgovorna ako bez razloga odlaže nadoknadu?

ODGOVOR: Osoba koja je propustila određeni broj dana mjeseca posta dužna je nadoknaditi isti broj dana, i to po mogućnosti što prije. Ne smije dozvoliti da vrijeme prolazi, a da ona svoj dug prema Allahu ne izvrši, jer je dužina trajanja života nešto u čemu čovjek nema udjela i što je njemu nepoznato.

Sva se islamska ulema slaže da je zabranjeno bez opravdanog razloga odlagati nadoknađivanje dana posta do nastupanja sljedećeg mjeseca Ramazana, već je nadoknadu potrebno izvršiti prije nastupanja novog mjeseca Ramazana. Ukoliko odlaganje bude uzrokovano opravdanim razlogom (bolest, očekivanje da se zdravstveno stanje popravi i sl.) onda nema grijeha i osoba je dužna napostiti onda kada joj se za to pruži prilika.

Osoba koja bez valjanog razloga odlaže nadoknađivanje do nastupanja novog mjeseca Ramazana, iako čini ono što je zabranjeno, nije oslobođena nadoknađivanja propuštenog, već je, iako je grješna, dužna napostiti propuštene dane posta, ali u ovom slučaju tek nakon isteka mjeseca Ramazana koji je nastupio.

Osoba koja je zbog bolesti bila spriječena postiti, a kojoj se njeno zdravstveno stanje nije poboljšalo nakon isteka mjeseca posta u toku godine, ili se radi o osobi koja nije postila zbog bolesti koja zahtijeva redovno uzimanje lijekova u toku dana, bilo da se radi o Ramazanu ili nakon njega, dužna je nadoknadu – iskup izvršiti putem fidje, to jest izdvajanja određene količine imetka (u visini sadekatu-l-fitra) za svaki propušteni dan mjeseca Ramazana.

Ukoliko materijalno stanje osobe jeste takvo da nije u mogućnosti platiti fidju, čekat će da se njeno stanje poboljša, pa ukoliko se to dogodi dužna je izmiriti fidju, bez obzira na dužinu vremenskog perioda nakon isteka mjeseca Ramazana.

Ulema hanefijskog mezheba smatra da za osobu koja ne stigne nadoknaditi propuštene dane posta, zbog smrti koja nastupi u međuvremenu, ukoliko je oporučila da se iz njene zaostavštine namiri njen dug, to će se i učiniti, međutim, ukoliko nije ostavila oporuku da se u njeno ime dug izmiri, nije potrebno ovu vrstu duga prema Allahu dž.š. u njeno ime izvršavati (porodica to nije u obavezi činiti), već je njen slučaj prepušten Uzvišenom Allahu – ukoliko hoće oprostit će joj, ili će je kazniti. Ne postoji smetnja da se postupi i drugačije, tj. da porodica može u ime preminulog izmiriti njegovu fidju, posebno u situaciji kada smrt nastupi iznenada, a dotični je ostavio dovoljno imetka da se to učini, tako da se ovakav postupak porodice može smatrati i svojevrsnom dodatnom sadakom u ime umrle osobe, od koje može imati koristi nakon svoje smrti. Što se tiče dugova prema ljudima, oni se prema ulemi hanefijskog mezheba, kao i prema mišljenju ostale islamske uleme, prenose na nasljednike, to jest moraju se izmiriti.

Također, prema mišljenju hanefija nije dozvoljeno da neko od članova porodice posti u ime osobe koja je preselila i iza sebe ostavila dug nadoknade određenih dana Ramazana, kao što to nije dozvoljeno ni za živu osobu, jer je post ibadet koji se mora lično izvršiti, poput namaza, ili u slučaju spriječenosti da se lično izvrši izdvajanjem fidje, tj. materijalne nadoknade.

PITANJE: Šta učiniti sa novčanim iznosom sadekatu-l-fitra, ili zekata, koji je osoba bila obavezna izmiriti, ali zbog zaborava to nije učinila u predviđenom vremenu?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr kao dužnost ima svoje propisano vrijeme izvršavanja u kojem je potrebno da bude izvršeno, da bi uslijedila nagrada predviđena od strane Uzvišenog Zakonodavca, a to vrijeme je tokom mjeseca Ramazana, pa sve do obavljanja bajram namaza, sa kojim se završava propisano vrijeme izdvajanja sadekatu-l-fitra.

Ukoliko osoba ne izvrši ovu obavezu u propisanom vremenu, to jest, do prije klanjanja bajram namaza, ovo davanje više nema status sadekatu-l-fitra, a logično je i da ne proizvodi efekat sadekatu-l-fitra, međutim, bez obzira na to, ono se ne smije zanemariti, već se mora izvršiti, ali će u ovom slučaju imati za davaoca status obične sadake. Što se tiče iznosa zekata, on se može dati u bilo koje vrijeme, bilo da je riječ o danu kada se navrši godina ili kasnije, kada se osobi za to pruži mogućnost. Ono što je važno napomenuti jeste da iznos kojeg je osoba bila dužna izdvojiti na ime zekata predstavlja dug kojeg ona mora izmiriti, koji proizvodi efekat, dakle ne umanjuje nagradu za zekat, posebno ako je za odlaganje postojao opravdani razlog.

Bitno je napomenuti da ako je osoba izdvojila, tj. uplatila sadekatu-l-fitr u propisanom vremenu, ali on nije stigao do adrese primaoca u propisanom vremenu, da u ovom slučaju nema grijeha i da će davalac imati potpunu nagradu.

PITANJE: Da li je dozvoljeno odlagati obavljanje hadža onoj osobi koja ispunjava sve propisane uslove?

ODGOVOR: Za obaveznost hadža islamska ulema je na osnovu Kur'ana i tradicije Resulullaha a.s. uslovila pet uvjeta koji kada se ispune osoba je dužna obaviti hadž, a to su, da je osoba: musliman, pametna, punoljetna, slobodna (da nije u ropstvu, u posjedu drugog) i da je u mogućnosti. Posljednji uslov, to jest mogućnost, obuhvata fizičku mogućnost (da je osoba zdrava da podnese putovanje), materijalnu mogućnost (da ima novca kojim može platiti prevozno sredstvo i podmiriti druge troškove u toku putovanja i potrebe svoje porodice) i da je put bezbjedan (što znači da život putnika tokom putovanja nije ugrožen, zbog postojanja neprijatelja ili razbojnika koji mogu ugroziti život i imetak hodočasnika).

Kada se ispune prethodno spomenuti uslovi, prema mišljenju većine islamskih pravnika, osoba je dužna obaviti hadž, što znači da ako bezrazložno odloži njegovo obavljanje za neku narednu godinu bit će odgovorna, jer je hadž, kako smo rekli prethodno, dug prema Allahu dž.š. koji je obavezno izmiriti odmah kada se za to ukaže prilika, tj. stekne mogućnost. Odlaganje hadža u situaciji mogućnosti njegovog izvršenja je grijeh i veliki rizik, jer niko ne zna kakve će biti prilike neredne godine, hoće li mu se pružiti mogućnost da to učini. Na to nas i sam Božiji Poslanik a.s. upozorava u hadisu kojeg bilježe Ahmed i Ebu Davud: “Požurite sa izvršavanjem hadža, jer niko od vas ne zna šta mu se može u međuvremenu dogoditi” ili: “Ko bude posjedovao novčana sredstva i jahalicu (prevozno sredstvo), kojima bi mogao otići do Mekke i nazad, a ne obavi hadž, taj će umrijeti kao nemusliman.” (Tirmizi, Bejheki)

Uzvišeni Allah dž.š. kaže: “Hodočastiti Kabu dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti, a onaj koji neće da vjeruje, pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.” (Ali Imran, 96-97)

Hadž je neiscrpna energija, koja svakome ko se njom napoji obezbjeđuje mir i snagu da se suprotstavi brojnim dunjalučkim iskušenjima i izazovima u skladu sa Allahovim zadovoljstvom, što neminovno vodi sreći i uspjehu na dunjaluku i Ahiretu.

Imajući u vidu trenutno stanje muslimana u Srbiji, to jest činjenicu da smo se, nakon četiri godine spriječenosti obavljanja hadža i prošlogodišnje dozvole u posljednjem trenutku, ponovo našli u neizvjesnosti, svi muslimani ovih prostora koji su ispunili prethodno spomenute uslove i imali namjeru ove godine obaviti hadž, a to im je uskraćeno odlukom nadležnih organa Saudijske Arabije, nisu odgovorni pred Uzvišenim Allahom zbog neobavljanja, tj. odlaganja obavljanja hadža. Sva odgovornost za novonastalu situaciju jeste na nadležnim organima u Saudijskoj Arabiji, koji su zbog destruktivnog djelovanja čelnika nelegalne paravjerske tvorevine stavili van snage prošlogodišnju odluku o dozvoli organiziranog putovanja na hadž i još uvijek nisu odgovorili na zahtjeve Mešihata Islamske zajednice da se muslimanima u Srbiji ne uskraćuje pravo organiziranog obavljanja hadža, koje imaju sve države u regionu.

Sve dok se ne otkloni pomenuta smetnja od strane organizatora, niko od muslimana naših krajeva nije grješan zbog neobavljanja ovog temeljnog propisa vjere, niti se treba izlagati dodatnim rizicima nelegalnog putovanja ili troškovima, kao što je apliciranje za potrebne vize u državama u okruženju, kako bi dobio priliku putovati u sklopu predviđenih kvota za te države.