HomeGlas islamaPitanja i odgovoriNazivanje selama ženama 8. Jula 2007. Pitanja i odgovori 3045 PITANJE: Kakav je stav islamske uleme po pitanju nazivanja selama ženama od strane muškaraca i obrnuto? Da li je žena kojoj muškarac nazove selam na ulici, a koji joj nije bliski rod, u obavezi da odgovori na selam i da li je odgovorna ukoliko ne odgovori, obzirom da Uzvišeni Allah u suri En-Nisa, u 86. ajetu, nareðuje da se na selam odgovara na isti ili još ljepši način? ODGOVOR: Brojni su dokazi koji govore o važnosti nazivanja selama meðu pripadnicima islama, a koji ne prave nikakvu razliku izmeðu različitih polova, odnosno, ne izdvajaju posebno muškarce u odnosu na žene, već se Poslanik a.s. obraća uopštenom formom. Tako u hadisu kojeg prenosi Muslim stoji: "Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, nećete ući u Džennet sve dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati dok se ne budete meðusobno voljeli. Hoćete li da vas uputim na ono što će vas, ako ga budete praktikovali, omiliti jedne drugima!? Nazivajte selam jedni drugima!" Takoðe se prenosi od Esme Bintu Jezid, da je rekla: "Jednog dana je Poslanik a.s. prolazio pored nas (grupe žena) i nazvao nam selam." (prenosi ga Ebu Davud i drugi) Prenosi se, takoðe, da kada je Muaz ibn Džebel došao u Jemen, kao namjesnik, ustala je jedna žena, koja ga je dočekala, a koja je imala 12 sinova, i nazvala mu selam. Ovo su samo neki od hadisa Poslanika a.s. na pomenutu temu, kojih ima još puno, a koji govore da su u vrijeme Poslanika a.s. i njegovih ashaba muškarci i žene nazivali selam jedni drugima u različitim situacijama. Meðutim, stavovi islamske uleme su po ovom pitanju različiti, tako da postoje oni koji smatraju da muškarac ne smije nazivati selam ženi koja mu nije bliski rod. Oni svoj stav temelje na predostrožnosti i preventivi, to jest, bojaznosti da uspostavljanje komunikacije, makar i na ovaj način, može biti izvor fitne – iskušenja. A ukoliko se radi o rodbini, onda je, po njima, dozvoljeno nazivanje selama. Drugi prave razliku izmeðu mlade i lijepe ženske osobe i stare, tako da je starijim ženama dozvoljeno nazivati selam, jer ne postoji strah od iskušenja, dok je mlaðim zabranjeno zbog postojanja bojaznosti od grijeha. Ebu Hanife smatra da žene nisu u obavezi prve nazivati selam muškarcima, osim ako se radi o njihovim bliskim članovima rodbine kojima mogu prve nazvati selam. Meðutim, dokazi koje smo prethodno spomenuli ne ukazuju na zabranu, koju jedan dio islamske uleme smatra prikladnim rješenjem, smatrajući da se time zatvaraju vrata mogućeg kasnijeg grijeha, tako da većina ashaba Poslanika a.s. i tabiina nije smatrala nazivanje selama meðu različitim polovima zabranjenim. Obzirom da argumenti nisu kategorični u zabrani, odnosno, da se na osnovu njih jasno vidi da je ranije postojala takva praksa, može se zaključiti da je stav dijela islamske uleme o izbjegavanju utemeljen na njihovoj ličnoj bojazni, a da ne mora značiti da je ta bojazan uvijek opravdana, tako da se ne može bukvalno prihvatiti njihov stav, a odbaciti ono zašta postoje argumenti. U tom smislu, dozvola ili zabrana selama meðu različitim polovima zavisi od situacije do situacije. Ako su okolnosti takve da nema mjesta strahu od iskušenja, kao što je selam žene muškarcu ili muškarca ženi prilikom posjete rodbini ili komšijama, prilikom ulaska u odreðene ustanove gdje rade pripadnici islama, selam profesora ili nastavnika svojim učenicima i učenicama i obrnuto i sl., onda je takav selam dozvoljen i pohvaljen jer se njime želi i postiže ono što je cilj njegovog propisivanja. Meðutim, nazivanje selama od strane muškarca ženi i obrnuto, meðu kojima ne postoji bliska krvna veza ili neki drugi oblik srodstva, prilikom mimoilaženja na putu ili ulici, nije stvar koju treba prakticirati, već u takvim situacijama se nazivanje selama može i izbjeći, ali i u ovim situacijama osnovni regulator jeste srce i namjera osobe koja naziva selam, to jest, da li ima čestu namjeru ili ne. Tako da, ukoliko su namjere potpuno čiste i čestite, kao što je slučaj uglavnom prilikom susreta učenika i profesora i sl., onda ne postoji smetnja za nazivanje selama i u ovoj situaciji. Zabrana nazivanja selama uz tvrdnju da je ženski glas avret je neprihvatljiva, jer je poznato da su, kako u vrijeme Poslanika a.s. tako i kasnije, žene dolazile i pitale Poslanika a.s. i ostale istaknute ashabe i druge o stvarima vjere, a da je njihov glas avret sigurno bi Poslanik a.s. to ukazao ili ih ukorio, a to se nije dogodilo.
