Zekat na med

PITANJE:Kakav je
stav islamske uleme po pitanju zekata na med?

ODGOVOR: Po pitanju
obaveznosti zekata na med islamska ulema ima dva mišljenja. Jedan dio
uleme (hanefije i hambelije) smatra da med spada u vrste imovine na koju
se daje zekat, i to 10% od ukupne količine, bez obzira na količinu,
ukoliko je to višak od osnovnih potreba, po mišljenju hanefija.

Dokaz na koje temelje svoje mišljenje jesu predaje od
Poslanika a.s., kao npr.: ”Prenosi se da je jedan od ashaba došao
Poslaniku a.s. i rekao: – Božiji Poslaniče, ja imam pčele! Pa mu je
odgovorio Poslanik a.s.: – Daj desetinu!” (Hadis prenose Ahmed, Ebu
Davud, Ibn Madže i Bejheki)

U drugoj predaji koju, prenosi Omer ibn Šuajb, prenosi
se da je Poslanik a.s. na pčelinje proizvode uzimao zekat 10%. (Ibn
Madže)

Shodno ovim predajama hanefije i hambelije smatraju da
se na med izdvaja zekat, i to 10% od ukupne količine, koja je višak, po
hanefijama, a 10% od onoga što prelazi nisab – po hambelijama.

Drugi dio uleme, malikije i šafije, smatra da nema
zekata na med, jer je med proizvod životinje, odnosno tekućina koju ona
sama proizvede, kao što je slučaj sa kravljim mlijekom, za koje je ulema
saglasna da nema zekata na njega.

Što se tiče prethodno pomenutih predaja, koje propisuju
zekat na med u visini od 10%, za njih kažu da ni jedna nije na stepenu
vjerodostojnosti da se na osnovu nje može propisati obaveznost davanja
zekata, a takoðe ih ne potvrðuje ni jednoglasnost islamske uleme.

Imajući u
vidu prethodno dva spomenuta mišljenja, dio uleme pokušava približiti
prethodna dva stava, tako da smatra da davanje zekata na med nije stroga
dužnost, već je poželjno dati zekat na ovu vrstu imovine, tako da onaj
koji to učini imat će nagradu, a onaj ko to ne učini biće lišen nagrade.
Pokuðeno je, po njima, izbjegavanje davanja zekata, a nije haram.