Propisi vezani za kada, kefaret i fidju

PITANJE: Kada je najbolje napostiti dane iz mjeseca Ramazana, koje smo iz nekog razloga propustili? Da li je osoba odgovorna ako bez razloga odlaže?

ODGOVOR: Osoba koja je propustila određeni broj dana posta u mjesecu Ramazanu sa opravdanim razlogom, kao što je: bolest, putovanje, težak rad i sl. dužna je nadoknaditi isti broj dana, i to po mogućnosti što prije, tj. ne smije dozvoliti da vrijeme prolazi, a da ona svoj dug prema Allahu ne izvršava.

Sva se islamska ulema slaže da je zabranjeno bez opravdanog razloga odlagati nadoknađivanje dana posta do nastupanja sljedećeg mjeseca Ramazana, već se nadoknada mora izvršiti prije nastupanja novog mubarek mjeseca. Ukoliko odlaganje bude uzrokovano opravdanim razlogom (bolest i sl.) onda nema grijeha i osoba je dužna napostiti onda kada joj se za to pruži prilika.

Osoba koja bez valjanog razloga odlaže nadoknađivanje do nastupanja novog mjeseca Ramazana, iako pritom čini ono što je zabranjeno, nije oslobođena nadoknađivanja propuštenog, već dug ostaje na snazi, ali u ovom slučaju može se izvršiti tek nakon isteka novog mjeseca Ramazana koji je nastupio.

Osoba koja je zbog bolesti bila spriječena postiti, a kojoj se njeno zdravstveno stanje nije poboljšalo nakon isteka mjeseca posta u toku godine, ili se radi o osobi koja nije postila zbog bolesti koja zahtijeva redovno uzimanje lijekova u toku dana, bilo da se radi o Ramazanu ili nakon njega, dužna je nadoknadu izvršiti putem fidje, to jest izdvajanja određene količine imetka (u visini sadekatu-l-fitra) za svaki propušteni dan posta mjeseca Ramazana.

Ukoliko materijalno stanje osobe jeste takvo da nije u mogućnosti platiti fidju, čekat će da se njeno stanje poboljša, pa ukoliko se to dogodi dužna je izmiriti fidju, bez obzira na dužinu vremenskog perioda nakon isteka mjeseca Ramazana.

Ulema hanefijskog mezheba smatra da za osobu koja ne stigne nadoknaditi propuštene dane posta, zbog smrti koja nastupi u međuvremenu, ukoliko je oporučila da se iz njene zaostavštine namiri njen dug, to će se i učiniti. Međutim, ukoliko nije ostavila oporuku da se u njeno ime dug izmiri, nije potrebno ovu vrstu duga prema Allahu dž.š. u njeno ime izvršavati (porodica to nije u obavezi činiti), već je njen slučaj prepušten Uzvišenom Allahu – ukoliko hoće oprostit će joj, ili će je kazniti. A što se dugova prema ljudima tiče, oni se prema ulemi hanefijskog mezheba, kao i prema mišljenju ostalih, prenose na nasljednike.

Što se tiče namjerno pokvarenog posta u Ramazanu, bez opravdanog razloga, za jedan dan propuštenog posta osoba je dužna postiti dva mjeseca uzastopno, ili nahraniti 60 siromaha. Ukoliko je osoba propustila cijeli Ramazan, ili više ramazana, dužna se je pokajati i popraviti, te od Allaha oprost tražiti i nastojati da što više ibadeta i dobrih djela nakon pokajanja učini, uključujući i dobrovoljni post, kako bi joj Allah darovao Svoju milost i oprostio učinjene grijehe.

PITANJE: Šta učiniti sa novčanim iznosom sadekatu-l-fitra, ili zekata, koji je osoba imala namjeru da izmiri u Ramazanu, ali zbog zaborava to nije učinila u predviđenom vremenu?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr kao propis, čiji je cilj čišćenje našeg posta, ali i zaštita Uzvišenog Gospodara, ima svoje propisano vrijeme u kojem je potrebno da bude izvršen, da bi ispunio svoj smisao i obezbijedio nagradu Milostivog Allaha.

Vrijeme njegovog izdvajanja jeste bilo koji period mjeseca Ramazana, od prvog do posljednjeg dana, sve do obavljanja bajram namaza. Ukoliko osoba ne izvrši ovu obavezu u propisanom vremenu, to jest, do prije klanjanja bajram namaza, ovo davanje više nema status sadekatu-l-fitra, a logično je i da ne proizvodi efekat sadekatu-l-fitra. Međutim, bez obzira na to, ono se ne smije zanemariti, već se mora izvršiti, ali će u ovom slučaju imati za davaoca status obične sadake.

Što se tiče iznosa zekata kojeg je neko imao namjeru dati u Ramazanu, pa zaboravio, status je drugačiji, jer se zekat može dati u bilo kojem vremenu tokom godine, bilo da je riječ o danu kada se navrši godina ili kasnije, kada se osobi za to pruži prilika. Ono što je važno napomenuti jeste da iznos kojeg je osoba bila dužna izdvojiti na ime zekata predstavlja dug kojeg ona mora izmiriti, a njegovo izmirenje nekoliko dana prije ili kasnije ne umanjuje nagradu za zekat, posebno ako je za odlaganje postojao opravdani razlog.

PITANJE: Koja je vrijednost posta u mjesecu ševvalu i da li je ispravno spojiti post šest dana koji su sunnet i nadoknadu propuštenih dana mjeseca Ramazana?

ODGOVOR: Post šest dana u mjesecu ševvalu je praksa, tj. sunnet Poslanika a.s., čije slijeđenje donosi veliku nagradu, shodno predaji koju od Poslanika a.s. prenosi Ebu Ejjub El-Ensari r.a., da je Allahov Poslanik a.s. rekao: „Ko isposti mjesec Ramazan i nakon njega bude postio šest dana u mjesecu ševvalu, bit će mu upisano kao da je postio čitavo vrijeme.“ (Prenosi Muslim, Ebu Davud, Et-Tirmizi, En-Nesai i Ibn Madže)

Muhamed a.s. je objasnio prethodni hadis sljedećim riječima: „Allah je učinio da svako dobro djelo bude kao deset istih takvih – mjesec kao deset mjeseci, a post šest dana upotpunjuje godinu dana.“ (En-Nesai i Ibn Madže).

Iz prethodno spomenutog može se razumjeti da post u mjesecu ševvalu nije obavezan, to jest nije stroga dužnost, već preporučena i pohvaljena praksa Poslanika a.s. ostavljena njegovim sljedbenicima, čije izvršavanje donosi posebnu nagradu, tj. čini da sa postom mjeseca Ramazana kao da je osoba postila cijelu godinu, kako je objašnjeno hadisom da se djela nagrađuju deset puta većom nagradom.  Shodno svemu što je rečeno, zaključak koji se nameće jeste da svaki musliman i muslimanka koji su u mogućnosti da isposte ove dane ne trebaju ispustiti priliku da se okoriste njima i nagradom koju donose, a koja je potrebna svakom čovjeku. Onaj ko ne isposti ove dane nije griješan, ali će mu biti uskraćena nagrada koju post u ovim danima donosi.

Što se tiče nadoknade propuštenih dana Ramazana i nafile u ševvalu, te njihovo obavljanje sa jednim nijetom, dio uleme, sa namjerom olakšavanja ljudima, smatra da se i to može učiniti. Međutim, ukoliko je osoba zdrava i sposobna da posti, to jest da joj ovaj ibadet ne škodi, lično smatram, što je i mišljenje većine uleme, da je ispravnije ove ibadete razdvojiti i posebno ih obaviti, uz mogućnost da prvo isposti nafilu u ševvalu, a nakon toga nadoknadi propuštene dane Ramazana, kako bi se olakšalo onima koji žele nagradu upotpuniti.

U slučaju dileme kojoj vrsti posta dati prednost, nadoknadi farza (ramazanskog posta) ili nafili (šest dana ševvala), islamska ulema je mišljenja da je bolje da, ako se radi o manjem broju dana, osoba prvo nadoknadi farz, pa tek onda nastavi obavljanje nafile, jer su dugovi prema Allahu preči da se izvrše.

Glas islama 365, a: dr. Rešad ef. Plojović, pitanja i odgovori