Hadždž životni ibadet i put do Dženneta

Hadždž je jedan od pet temeljnih stubova naše vjere – životni ibadet. U
hadisu koji bilježe Buharija i Muslim, a prenosi Abdullah b. Omer,
r.a., Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: “Islam se temelji na pet stvari:
svjedočenju da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Božiji
Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i
obavljanju hadždža za onoga ko je u mogućnosti.”
U periodu izmeðu dva i tri mjeseca, od trenutka odluke i pripreme za
obavljanje hadždža pa sve do dana povratka kući, možemo sagledati sve
te sjajne utiske urezane u srcu svakog čovjeka. Obredi hadždža iziskuju
žrtvovanje vremena, imetka, udobnosti, kao i žrtvovanje užitaka i
zadovoljstava. Sve se to čini isključivo radi Allaha, dž.š. Zajedno sa
iskrenom vjerom u Boga i bogobojaznošću, neprestanim spominjanjem
Allaha, dž.š. (zikrom i telbijjom), obavljeni hadždž prožima biće
svakog hadžije i na taj način godinama ostavlja čvrst dojam u ljudskom
srcu.
Hadždž nedvojbeno ukazuje na činjenicu da su svi muslimani jedan ummet,
te ulijeva u hadžije jedinstvene vrijednosti islama. Ljudi različite
boje kože, rase i nacionalnosti se sastaju na hadždžu i zajednički
obavljaju obrede. Oni postaju jedan narod bez ikakvih razlika meðu
njima. Svi u ihramima izgledaju isto i rade iste stvari. Duh hadždža je
gajenje jedinstva i općeg bratstva meðu vjernicima. Dolaskom u tu svetu
zemlju hadžije se na svakom koraku susreću sa tragovima onih koji su
sve žrtvovali u cilju pokoravanja Stvoritelju, dž.š.

Džennet – nagrada za obavljeni hadždž

Nagrada za obavljeni hadždž je, uistina, velika. Ebu Hurejre, r.a,
prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Umra do umre je
otkupljenje od grijeha počinjenih izmeðu njih, a za uredno izvršen i
primljen hadždž nema druge nagrade osim Dženneta!” (Buharija i Muslim)
U drugom hadisu Džabir, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: “Doista je K’aba jedan od stubova islama, pa ko izvrši hadždž
ili umru on dobije garanciju kod Allaha: ako umre – uvede ga u Džennet,
a ako ga vrati njegovoj porodici – vrati ga sa nagradom i dobiti!”
(Taberani)
Osim toga, hadždž briše sve grijehe. Ebu Hurejre, r.a, kaže: “Čuo sam
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da kaže: ‘Ko hadždž obavi u ime Allaha,
suzdržavajući se od odnosa sa ženom, i činjenja grijeha, vratit će se
(kući bez grijeha) kao na dan kada ga je majka rodila.’” (Buharija i
Muslim)
Džabir, r.a, prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: “Za primljen
hadždž kod Allaha ne postoji druga nagrada izuzev Dženneta!” Prisutni
su upitali: ‘Koji je to primljeni hadždž, Allahov Poslaniče?’ Odgovorio
je: “U kome je hadžija dijelio hranu potrebnim i obraćao se drugima
lijepom i prijatnom riječju!” U drugom rivajetu stoji: …”i nazivao
ljudima selam!” (Ahmed i Taberani)
Abdullah b. Mes’ud, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: “Obavljajte hadždž i umru, jer vam oni otklanjaju siromaštvo i
grijehe, kao što kovački mijeh odstranjuje hrðu rude željeza i trosku
zlata i srebra. Za hadždž primljen kod Allaha nema druge nagrade osim
Dženneta!” (Nesai i Tirmizi)
Abdullah ibn Omer, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:
“Borac na Allahovom putu, hadžija i onaj koji umru izvršava su Allahova
delegacija: ako Ga zamole, On im se odazove, a ako šta od Njega
zatraže, On im usliša!” (Ibn Madždže i Ibn Hibban)

Mekamu Ibrahim – džennetski dragulj

Uzvišeni Allah u Kur’anu veli: “I učinili smo Hram utočištem i sigurnim
mjestom ljudima. Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim (Mekamu
Ibrahim) bude prostor iza koga ćete molitvu obavljati!” (Al-Baqara,
125.) “Mekamu Ibrahim” je kamen na kojem je stajao Ibrahim, a.s., dok
je gradio Ka’bu i na kojem su ostali tragovi njegovih stopala utisnuti
u toj tvrdoj stijeni. Otisak je dug 22, a širok 11 cm. Visina Mekamu
Ibrahima iznosi 75 cm. Tragovi Ibrahimovih, a.s., stopala utisnutih u
kamenu je jedno od Allahovih, dž.š., znakova jer je nemoguće da se na
tom čvrstom kamenu oslikaju bilo koja stopala.
Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Hadžerul-esved i Mekamu Ibrahim su dva džennetska dragulja.”

Hadžerul-esved – džennetski kamen

Božiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Hadžerul-esved je nebeski kamen.”
U drugom hadisu stoji: “On je kamen iz Dženneta.” Naučno je dokazano da
hadžerul-esved pripada posebnoj vrsti meteorskih stijena koji se
razlikuje od svih meteora koji su pronaðeni na Zemlji. Kazivanje vezano
za hadžerul-esved veli da je Ibrahim, a.s., dok je gradio Ka’bu, poslao
sina Ismaila, a.s., da naðe kamen koji se razlikuje od ostalih i time
označi mjesto od kojeg se počinje sa tavafom. Ismail, a.s., se vrati
nakon zalaska Sunca ne našavši takav kamen. Kad je došao kod oca ugleda
čudan kamen za koji mu Ibrahim, a.s., reče da ga je donio Džibril,
a.s., te ga zajedno ugradiše na istočni ugao kako bi time označili
mjesto početka tavafa. U početku je hadžerul-esved bio bijele boje, pa
je pocrnio zbog ljudskih grijeha.

Tavaf  (obilazak i kruženje oko Ka’be) – jedan od najdražih ibadeta Allahu, dž.š.

Sve što je Allah, dž.š., stvorio kruži krećući se u odreðenom smjeru.
Elektroni kruže unutar atoma, planete kruže u Sunčevom sistemu, Sunčev
sistem oko centra galaksije… Kada tavafimo oko Ka’be sedam krugova,
veličamo Allaha, dž.š. Tačnije, pridružujemo se svemu stvorenome što je
u pokretu, i što na taj način veliča i slavi Gospodara svjetova. Tavaf
je pozdrav Ka’bi i jedan od najdražih ibadeta Allahu, dž.š.

Zemzem – najbolja voda na Zemlji

Voda Zemzem je, takoðer, jedan od Allahovih dž.š., znakova na ovom
svijetu. Izvor je nastao 4000 godina prije hidžre Džibrilovim, a.s.,
udarcem i napojio Ismaila, a.s. Svake sekunde iz tog izvora izaðe 18
litara vode. Samo izviranje vode iz tih stijena nekoliko hiljada godina
bez prestanka predstavlja mu’džizu. Većina naučnika je u dilemi odakle
izvire sva ta voda, te su tek nakon kopanja tunela ispod Mekke
ustanovili da voda Zemzem dolazi u izvor putevima koji se protežu i na
hiljade kilometara udaljenosti od izvora. Na taj način i shvatamo
riječi Vjerovjesnika, s.a.v.s., – da je izvor nastao jakim udarom
Džibrila, a.s., i stvorio sve te pukotine u zemlji kuda protiče Zemzem.
Božiji Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Najbolja voda na Zemlji je voda
Zemzem.” Prema vjerodostojnim hadisima, Džibril, a.s., je u dva navrata
otvorio Poslanikova, s.a.v.s., prsa, izvadio njegovo srce i oprao ga
Zemzemom, što je dovoljan razlog za posebnost te vode meðu muslimanima.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Voda Zemzem je hrana lijepog okusa i
lijek protiv bolesti.” Zemzem se sastoji od rijetkih vrsta minerala, i
dok protiče kroz različite vrste stijena u njoj se Allahovom, dž.š.,
voljom rastapaju različiti elementi što je čine zdravom, hranljivom i
izuzetno ljekovitom.

Vrijednost ibadeta u prvih deset dana zu-l-hidždžeta

Prvih deset dana mjeseca zu-l-hidždžeta (11.12. – 21.12.) smatraju se
najsvetijim danima u godini. Abdullah b. Abbas, r.a, prenosi da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Prvih deset dana zu-l-hidždžeta, u
kojima se vrše dobra djela, najdraži su dani Uzvišenom Allahu!” Ashabi
upitaše: “Zar čak i od džihada na Allahovom putu?!” Poslanik odgovori:
“Čak i od džihada na Allahovom putu, izuzev čovjeka koji je otišao u
džihad sa svojim životom i imetkom, a ne vrati se ni sa jednom od te
dvije stvari.” (Tirmizi)
 U prvih deset dana zu-l-hidždžeta treba nastojati što više činiti
dobra djela kao što je npr. post. Sunnet je postiti deveti dan mjeseca
zu-l-hidždžeta. Hunejde b. Halid navodi da su neke Poslanikove žene
rekle: “Poslanik, s.a.v.s., je postio deveti dan mjeseca
zu-l-hidždžeta..” (Nesai)
Takoðer, sunnet je donositi tekbir naglas i činiti zikr tokom prvih
deset dana zu-l-hidždžeta. Uzvišeni u Kur’anu veli: “da bi koristi
imali i da bi u ‘odreðene dane’, prilikom klanja kurbana, kojim ih je
Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali.” (El-Hadždž, 28.) Većina
učenjaka smatra da se “odreðenim danima” misli na prvih deset dana
mjeseca zu-l-hidždžeta. Ibn Abbas, r.a., veli: “Odreðeni dani su prvih
deset dana mjeseca zu-l-hidždžeta.”

Isto tako, jedno od dobročinstava koje će nas približiti Gospodaru je
klanje kurbana, iskreno pokajanje (tevba) i napuštanje grijeha.
Muhammed, s.a.v.s., u hadisu kaže: “Najbolji posao koji čovjek može za
vrijeme Kurban bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraži posao
Allahu, dž.š., jeste puštanje krvi svome kurbanu. On će mu (kurbanu)
pristupiti sa svim svojim znakovima na Sudnjem danu. Zaista, taj posao
stigne Allahu, dž.š., prije nego što padne prva kap krvi na zemlju. Pa
uljepšajte svoje poslove kurbanom.” (Buharija i Muslim)

Abdulkadir Indžić