HomeGlas islamaPitanja i odgovoriDa li je ispravan hadž čovjeku koji stiče imetak baveći se svakakvim poslovima 6. Novembra 2008. Pitanja i odgovori 1241 PITANJE: Da li je ispravan hadž čovjeku koji stiče imetak baveći se svakakvim poslovima? Da li je ispravan hadž čovjeku koji je pozajmio tuð imetak i duže vrijeme ga ne vraća njegovom pravom vlasniku i ako ovaj insistira na vraćanju? ODGOVOR: Za ispravnost hadža je potrebno da, pored ostalih uslova, osoba obrati pažnju na imetak kojim putuje na hadž jer je hadž kako fizička tako i materijalna žrtva i ibadet. Pored fizičkog napora u obavljanju hadža, osoba ulaže i imetak za koji je itekako bitno da bude halal, stečen na dozvoljen način, jer kada se osoba finansira haram zaraðenim imetkom u obavljanju hadža to je isto kao da se čisti vodom koja je prljava, to jest nečista, a svima je jasno da se takvom vodom osoba ne može očistiti. To nam najbolje pojašnjava Božiji Poslanik a.s. u jednom svom hadisu. Resulullah a.s. kaže: „“Kada neko od vas krene na hadž, a opskrba mu je na halal način zaraðena, a jahalica (prevozno sredstvo) pošteno stečenim novcem kupljena, kada stavi nogu u uzengiju (zakorači u prevozno sredstvo) i rekne: Lebbejkellahumme lebbejke (odazivam Ti se Gospodaru, Tebi se odazivam), melek na nebesima uzvikne: – Tvoja opskrba i jahalica su na halal način stečeni i tvoj hadž Uzvišeni Allah prima. A kada neko od vas krene na hadž novcem kojeg je stekao na nepošten način, kad stavi nogu u uzengiju i uzvikne: Lebbejkellahumme lebbejke, melek uzvikne na nebesima: – Tvoja opskrba je stečena na nepošten način, a tvoja jahalica kupljena haram novcem, tvoj hadž se odbija i Uzvišeni ga ne prima.” (Taberani) Kada je u pitanju dug prema nekome kojeg osoba mora da vrati, a koji obuhvata većinu njene imovine, odnosno ne preostaje joj ako vrati dug dovoljno imovine za obavljanje hadža, u tom slučaju osoba nije dužna obavljati hadž, jer jedan od uslova obaveznosti hadža je “da je osoba u mogućnosti”, a ta mogućnost obuhvata, pored ostalog, i materijalnu, to jest novčanu mogućnost. Kada je osoba dužna odreðenu sumu imetka izvjesnoj osobi, a pored toga onaj kome se duguje traži vraćanje duga odmah, dužniku ne preostaje ništa drugo do vraćanje duga. Osoba koja duguje u tom slučaju neće taj novac koristiti za obavljanje hadža, iako je hadž dug prema Allahu dž.š., jer taj dug je osoba dužna izmiriti kada joj se pruži mogućnost za to, to jest novcem kojeg sama zaradi ili joj se namjenski dodijeli za obavljanje hadža od strane nekoga. Zato savjetujemo svim osobama koje namjeravaju putovati na hadž da prethodno izmire svoja dugovanja prema ljudima, pogotovo ona koja su već zastarjela i trebala su se izmiriti ranije. A oni koji su obavili hadž, a nisu prethodno izmirili sve svoje dugove, zato što možda nisu znali da to trebaju učiniti, neka požure da to što prije učine da bi upotpunili nagradu koju Allah dž.š. daje Njegovim iskrenim robovima. Nije pohvaljeno da osoba koja nema svog ličnog imetka da obavi hadž pozajmi od drugog koliko joj je potrebno za obavljanje hadža, jer u tom slučaju zadužuje sebe ili svoje potomke vraćanjem duga, što može biti posebno opterećenje, jer osoba ne zna kakvog će materijlnog stanja biti u narednim godinama. Prenosi se da je Abdullah ibn Ebi Evfa upitao Muhameda a.s.: “Može li čovjek pozajmiti novac da bi obavio hadž?” Na to mu Resulullah a.s. reče: “Ne može!” (Bejheki)
