Bošnjaci su narod sa burnom prošlošću

Prof.dr. hfz. Safvet Halilović

Safvet Halilović je profesor Tefsira, Sire i Kur'anske antropologije na
Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Zenici, te član Vijeća
povjerenika Svjetske unije islamskih učenjaka. Studirao je na poznatom
islamskom univerzitetu Al-Azhar u Kairu, gdje je diplomirao (1992.),
završio postdiplomske studije i magistrirao (1997.) i doktorirao na
Odsjeku za tefsir i kur'anske znanosti (2001.).

Kao gostujući profesor predavao je na postdiplomskim studijama Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Internacionalnog univeziteta u Novom Pazaru. Trenutno je nosilac predmeta Sira na Fakultetu za islamske studije u N. Pazaru. Objavio je preko stotinu radova iz oblasti tefsira (tumačenja Kur’ana), sire (Poslanikovog životopisa), kur'anske antropologije, povijesti islama, islamskog misionarstva, odgoja i obrazovanja. Saradnik je više islamskih novina i časopisa. Učestvovao je na brojnim naučnim simpozijima u Bosni i Hercegovini i svijetu.
Do sada je objavio sljedeće knjige:
* At-Tafsir bi al-ma'thur, ahammiyyatuhu wa dawabituhu, dirasa tatbiqiyya fi sura an-Nisa’  (Tradicionalni tefsir, njegov značaj i postavke, primijenjena studija u suri En-Nisa’), magistarska teza na arapskom jeziku, publikovana u izdanju Darun-nešr lil-džami’at (Univerzitetska izdanja), Kairo, 1999.
* Al-Imam Abu Bakr ar-Razi al-Džessas wa manhadžuhu fi at-tafsir, doktorska disertacija na arapskom jeziku, odbranjena na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu 25. marta 2001. godine s najvišom ocjenom mertebetu-šerefi-l-ula, uz preporuku za štampanje zbog njenih naučnih vrijednosti. Disertacija je publikovana 2001. u izdanju ugledne kairske izdavačke kuće Darusselam. Na bosanski jezik je prevedena 2004., a prevodilac je prof. dr. Mehmed Kico, profesor arapskog jezika i književnosti na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Prijevod je objavljen pod nazivom: Metodologija tumačenja Kur'ana u hanefijskome mezhebu – Studija na primjeru El-Džessasovog tefsira Ahkam el-Kur'an (Propisi Kur'ana), u izdanju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i El-Kalema.
* Hifz – učenje Kur'ana napamet (2003. i 2005.) Knjiga je u Torontu (Kanada) prevedena na engleski jeziku, a prijevod je takoðer objavljivan dva puta.
* Islam i Zapad u perspektivi Asadovog mišljenja, štampano dva puta na bosanskom jeziku (2003. i 2006.) Ovo djelo je  prevedeno na engleski, njemački i arapski jezik, te na tim jezicima publikovano u Kairu. Predgovor engleskom i njemačkom izdanju napisao je poznati njemački pisac Murad Wilfried Hofmann.
* Osnovi tefsira, opsežna studija o temeljnim postavkama razumijevanja i tumačenja Kur'ana, Islamski pedagoški fakultet, Zenica, 2005.
* Islamsko vjerovanje u svjetlu El-Džessasovog tefsira Propisi Kur'ana, 2005.
* Uloga Kur'ana u životu muslimana, 2006.
* Sira – Životopis posljednjeg Allahovog Poslanika, 2007.
* Kur'anska antropologija – Čovjek u svjetlu Kur'ana, 2009.
* Supruge vjerovjesnika Muhammeda i razlozi njegovog višeženstva, 2009. Prevedeno na engleski (Wives of Prophet Muhammad and reasons for his multiple marriages) i njemački jezik (Die Ehefrauhen des Propheten Muhammed und die Gründe für Siene Mehrene); prijevodi publikovani u Beču (Austrija), 2009.
* Šta živi mogu učiniti za umrle, prvo izdanje 2009., drugo izdanje 2010.
Dr. hfz. Safvet Halilović je urednik i recenzent brojnih knjiga i edicija, a sa grupom intelektualaca 1999. godine osnovao je časopis Novi Horizonti, koji na bosanskom jeziku u kontinuitetu izlazi duže od deset godina. S profesorom Mehmedom Kicom preveo je s arapskog na bosanski jezik (2006.) dva značajna djela: Ličnost posljednjeg Allahovog Poslanika, autora Muhammeda Rewwasa Qal'ahdžija i Islamsku povelju Svjetske unije islamskih učenjaka. Islamska povelja je objavljena u sklopu Rezolucije o tumačenju islama u Bosni i Hercegovini, čiji je izdavač Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Intervju: prof. dr. hfz. Safvet Halilović, profesor islamskih nauka i član Vijeća povjerenika Svjetske unije islamskih učenjaka

Glas islama: Po Vašem mišljenju, kakvo je islamsko obrazovanje kod Bošnjaka?
Prof. dr. hfz. Safvet Halilović:  Bismillahirrahmanirrahim! Bošnjaci su narod koji ima burnu povijest. U zadnjih sto godina Bošnjaci su prolazili kroz različite sisteme od kojih je svaki, bez izuzetka, permanetno radio na zatiranju bošnjačke kulture, vjere, tradicije, jezika, običaja itd. Meðutim, Bošnjaci su, pored svega toga, uspjeli da opstanu na ovim burnim balkanskim područjima. Veliku zaslugu za opstanak Bošnjaka na ovim prostorima imaju upravo medrese kao mjesta gdje se obrazovao vjerski kadar: imami, vaizi, muallimi i muallime. Činjenica je da su upravo oni bili nosioci vjerskog života Bošnjaka u veoma teškim uslovima.
Agresija na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) je dodatno otežala situaciju jer se njome htjelo bukvalno zatrti i uništiti sve što je bošnjačko i muslimansko. Zahvaljujući herojskoj borbi, prije svega Bošnjaka muslimana, ali i drugih bosansko-hercegovačkih patriota, agresori nisu uspjeli u ostvarenju svojih prljavih namjera. U ratu su osnovane nove institucije za islamsko obrazovanje na ovim prostorima. Prije rata smo imali samo jednu medresu i jedan fakultet, a sada, hvala Allahu, imamo šest medresa u Bosni, po jednu u Sandžaku i Zagrebu, te tri nova islamska fakulteta (Islamski pedagoški fakulteti u Zenici i Bihaću, te Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru). Nama, dakle, ne fali obrazovnih institucija, samo treba poraditi na njihovom afirmisanju, kadrovskom i programskom jačanju i uvezivanju.

Glas islama: Da li Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, kao i u Sandžaku, imaju dovoljan broj vjerskih obrazovnih institucija i šta bi trebalo učiniti da se njihov rad i uticaj poboljša?
Prof. dr. hfz. Safvet Halilović: Ja nisam od onih smatraju da mi imamo puno medresa i da ne treba otvarati nove. Naprotiv, mislim da bismo ih trebali još više imati i otvarati iz jednostavnog razloga što mladićima i djevojkama u tim burnim godinama adolescencije treba pružiti utočište i zaštitu. Naše medrese to, hvala Allahu, omogućavaju s obzirom na svoju tradiciju i islamski odgoj i edeb koji se u njima promoviše. Smatram da bi trebalo još više poraditi na duhovnom odgoju i uzdizanju naših učenika u medresama i na islamskim fakultetima. Vidite, oni koji danas studiraju islamske nauke oni će sutra, najvjerovatnije, biti imami, daije, muftije, muderisi, dakle, ono što naš svijet naziva  ulema. Mislim da je za buduće imame, hatibe, daije i vaize, pored stručnog znanja o islamu, od suštinskog značaja to da budu privrženi islamu u smislu njegovog prakticiranja. Možete vi održati ne znam kako dobro predavanje ili vaz, ali ukoliko svijet vidi u vašem životu da se, na daj Bože, ne pridržavate onoga što svijetu vazite, od toga nema nikakve fajde. Štaviše, to je veoma štetno za islam i Islamsku zajednicu jer će ljudi u tom slučaju svoje nepridržavanje islamskih normi opravdavati time što to ne radi neko od uleme, muderisa, muftija, efendija, hafiza itd. A to je doista veliki problem! Nama danas ne nedostaje stručnjaka koji poznaju islam. Vidite samo koliko ljudi svake godine završava islamske fakultete i kod nas i u svijetu, koliko ih magistrira, pa i doktorira. Mislim da nam fali iskrenosti, takvaluka i istinske privrženosti islamu i islamskim vrijednostima. Da bi se to postiglo mora se stalno biti uz Kur'an, učiti ga s razmišljanjem, činiti stalno zikrullah, klanjati noćni namaz, ukratko – mora se voditi računa o duhovnom uzdizanju imama i daija. Što budemo tu uspješniji, imat ćemo bolje rezultate, ljudi će više vjerovati ulemi i slijediti ono što im govore u svojim dersovima, hutbama i vazovima.
 
Glas islama: Mektebi, medrese, islamski fakulteti. Koja je, po Vašem mišljenju, najvažnija karika u sticanju islamskog obrazovanja?
Prof. dr. hfz. Safvet Halilović: Sve su to važne institucije i teško je reći koja je najvažnija. Možda je mekteb najvažniji obzirom da je on nazaobilazan za svako muslimansko dijete jer se u njemu stiču osnovna znanja o islamu, namazu, Kur'anu, Poslaniku itd. Veoma je važno da djeca tu dobiju dobre temelje. Zato treba raditi na unapreðivanju i osavremenjavanju mektebske nastave. Islamska zajednica bi u te svrhe trebala obezbijediti potrebnu infrastrukturu.

Glas islama: Vi ste u Sandžaku uključeni u rad visokoškolskih ustanova od samih početaka njihovog nastajanja. Kakvi su Vaši utisci i impresije?
Prof. dr. hfz. Safvet Halilović:  Pa, vidite, ja nisam uključen baš od samog osnutka, ja sam angažovan od 2005. godine, dakle, otprilike prije pet godina, kada sam počeo predavati Tefsir i Kur'anske znanosti na postiplomskom studiju Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru. To je bilo na inicijativu i insistiranje sadašnjeg rektora dr. Mevluda Dudića, koji je sa mnom obavio razgovor u vezi s tim u Sarajevu, prilikom jednog simpozija koji je tada bio upriličen na Fakultetu islamskih nauka. Ja sam se u početku malo dvoumio, najviše zbog svojih obaveza u Bosni i puta za Sandžak koji, kao što znate, nije baš lahak. No, ipak sam prihvatio i to ponajviše radi toga da pomognem svojoj braći u Sandžaku kojima su bili potrebni kadrovi. Na Internacionalnom univerzitetu sam predavao dvije godine, gdje sam upoznao vrijedne i marljive studente koji su islamske fakultete završili u Bosni, Egiptu, Siriji, Libanu, Jordanu itd. Takoðer, uključen sam u komisije za ocjenu ili mentorstvo u izradi magistarskih i doktorskih radova. Prije dvije godine, dr. hfz. Almir Pramenković, dekan Fakulteta za islamske studije, zamolio me da počnem predavati na FIS-u predmet Sira (Poslanikov životopis). Obzirom da sam, hvala dragom Allahu, bio inicijator uvoðenja tog predmeta u našim visokoobrazovnim institucijama u Bosni (ranije, nažalost, nije postojao takav predmet na našim fakultetima) i da sam napisao udžbenik Sira – Životopis posljednjeg Allahovog Poslanika na čijoj pripremi sam radio tri godine, prihvatio sam i, evo, hvala Allahu dž.š., već dvije godine sam nosilac tog predmeta na FIS-u. Moje impresije iz Sandžaka su lijepe. Studenti stvarno s velikom pažnjom prate moja predavanja i na ispitima takoðer postižu lijepe rezultate. Volio bih da sam u prilici da se sa njima još više družim. Malo je otežavajuća okolnost to što sam gostujući profesor i predavanja uglavnom držimo preko vikenda. Ali, doista, mnogo mi je drago da se Sira izučava i u Sandžaku. Taj predmet ja razumijevam ne samo kao nauku već, prije svega, kao hranu za dušu i duhovno uzdizanje i oplemenjivanje čovjeka. To je od izuzetne važnosti za naše vrijeme koje je veoma složeno, turbulentno i zahtijevno.   

Glas islama: Kakvi su uslovi za rad na FIS-u?
Prof. dr. hfz. Safvet Halilović: Fakultet za islamske studije je, uistinu, veliko dostignuće i molim Svevišnejg Allaha da nagradi svakim hajrom sve one koji su dali svoj doprinos da takva institucija postoji u Sandžaku. Znate, velika je stvar da u svom gradu imate taj fakultet. Sandžaklije su, inače, poznati po tome da su uvijek poštovali ulemu i mi to, uistinu, osjećamo svaki put kada doðemo u Sandžak. Ova nova zgrada u samom centru Novog Pazara je doista veoma lijepa, ali je poprilično mala i mislim da će se u nekom doglednom vremenu trebati poraditi na proširivanju prostora. Znate, studenti vole da imaju svoj kutak, biblioteku, čajhanu itd. Ali, eto, ovo je lijep početak, treba nastaviti s radom i afirmacijom Fakulteta. Evidentno je da se dekan hafiz Almir Pramenković, koji je inače moj student sa postdiplomskih studija, trudi da obezbijedi vrijedne profesore za izvoðenje nastave. Danas na FIS-u predaju eminentni profesori iz Bosne, poput prof. dr. Šefika Kurdića, jednog od najvećih stučnjaka za hadis i hadisku znanost na našim prostorima, zatim prof. dr. Sulejmana Topoljaka, poznatog fakiha i šerijatsko-pravnog teoretičara, potom prof. dr. Džemaludina Latića, dr. hafiza Dževada Šošića – kurra-hafiza i drugih. Samatram da je, doista, značajno da ti ljudi predaju na FIS-u. 
Glas islama: Imate li neke konkretne prijedloge i savjete koji bi mogli pomoći da se kvalitet rada FIS-a i znanja koje studenti dobijaju na njemu poboljša?
Prof. dr. hfz. Safvet Halilović: Mislim da bi bilo korisno uvesti sljedeće predmete: Metodika duhovnog odgoja (to bi se moglo zvati i Tezkija), zatim Metode poslaničkog odgoja i Kur'anska antropologija. To su vrlo važne oblasti, naročito za studente koji se opredjeljuju za vjerska zvanja. Takoðer, trebalo bi vidjeti da li postoji mogućnost da se sa studentima radi i van nastave, mada je to teško izvodivo obzirom na opterećenost studenata obavezama na Fakultetu. Takoðer, treba raditi na podizanju vlastitih kadrova, dakle, kvalifikovanju profesora s vaših prostora koji će, inšallah, polako preuzimati predmete i biti njihovi nosioci. To je neminovnost jer gostujući profesori mogu dolaziti jedno vrijeme, ali ti dolasci i odlasci su naporni za njih, a za studente je, svakako, bolje da imaju profesore koji će im stalno biti tu, uz njih, na Fakultetu.

Nastavit će se…
Razgovarao: Nermin Gicić